Artroskopija koljena

Artroskopska hirurgija koljena

Zglob koljena je zbog svoje izloženosti najčešće povređivani zglob čovječjeg tijela, a njegova anatomska struktura i fiziološka uloga čine te povrede raznovrsnim, često kombinovanim i komplikovanim. Povrede mogu biti najrazličitijeg tipa, od lakih kontuzija i distorzija, preko složenih povreda ligamentarnog aparata i meniskusa, do prijeloma, iščašenja i luksacionih prijeloma, neki put udruženih i sa prekidom neurovaskularnih elemenata u poplitealnoj (zatkolenoj) jami.

Sportski traumatizam zauzima u novije vrijeme sve značajnije mjesto u opštem traumatizmu. Povređeni su uglavnom, mladi ljudi, i adekvatno liječenje omogućava brz i usjpešan povratak normalnim aktivnostima, bez utjecaja na kvalitet života, rada i bavljenja sportom.

Savremena dijagnostika i liječenje praktično cjelokupne patologije i povreda koljena ne može se zamisliti bez artroskopije i artroskopske hirurgije. Ova relativno mlada grana hirurgije, predstavlja jedno od najvećih dostignuća 20-og vijeka u hirurgiji koljena. Koljeno kao najveći zglob čovjeka je najčešće izloženo povredama pri svakodnevnim i sportskim aktivnostima. Pri tome često dolazi do oštećenja meniskusa čija je uloga u komplikovanoj biomehanici zgloba koljena višestruka: povećavaju kongruentnost zglobnih površina; prenose opterećenje sa femura na tibiju; učestvuju u održavanju stabilnosti koljena; klizanju zglobnih površina i imaju značajnu ulogu u lubrifikaciji (podmazivanju) zgloba i zaštiti zglobne hrskavice.

Artroskopija koljena je u potpunosti zamijenila klasičnu artrotomiju (otvorenu operaciju) koja se primjenjivala prije. Danas se artroskopija koljena primjenjuje najčešće za liječenje povreda meniskusa, rekonstrukciju raskida prednje ukrštene veze i liječenje oštećenja hrskavice koljena. U današnje vrijeme se sve manje koristi za samu dijagnostiku bolesti i povreda koljena, mada ni taj značaj nije mali (definitivno rješavanje tzv "problematičnog kolena", kada tegobe dugo traju, liječenje neuspješno, jer se u stvari ne postavi adekvatna dijagnoza).

Izvođenje artroskopije koljena

Artroskopija kolJena se izvodi u anesteziji. Vrsta anestezije ovisi o više faktora; opšte stanje pacijenta, znanje i iskustvo anesteziologa i mogućnosti bolnice i na kraju, ako je to moguće i želja pacijenta. Postoji opšta anestezija, spinalna anestezija, regionalna, tzv.blok anestezija i lokalna anestezija. Svaki od ovih tipova anestezije ima svoje prednosti i mane takoda se uvijek u dogovoru sa pacijentom i anesteziologom odabere najadekvatniji tip.

Operacije u lokalnoj anesteziji sa analgosedacijom bez komplikacija vezanih za anesteziju: koža i potkožno tkivo se infiltriraju (2% cystocainom uz dodatak 2ml 1% adrenalina rastvorenog 1 u 100 000) u predjelu zglobne pukotine sa unutrašnje i spoljašnje strane zgloba na mjestima gde će biti kožne incizije. Potom se u zglob ubaci 10 ml 0,5% bupivacaina sa adrenalinom 2ml i tramadol 100mg/2ml. Prednosti ovog tipa anestezije se ogledaju u mogućnosti dinamičke evaluacije koljena, kratkotrajnom boravku bolesnika u bolnici i dugotrajnoj analgeziji posle operacije čime je omogućeno optimalno korištenje kapaciteta bolnice i smanjenje cijene liječenja.

Pri izvođenju artroskopije koljena naprave se dvije male incizione rane u predjelu spoljašnje i medijalne zglobne pukotine koljena (veličine 0,5 cm). Kroz jedan otvor se uvede vodič u zglob kolena (troakar) na kome se nalaze otvori za dovod i odvod tečnosti koja se koristi da ispuni zglob koljena (omogućava bolju vidljivost, dobijanje "akvarijum efekta" ). Zatim se kroz taj troakar uvede artroskop. Kroz drugi otvor se ulazi, sada pod kontrolom kamere, sa instrumentima kojima vršimo dijagnostičko testiranje, a zatim i operacije u zglobu koljena. Po potrebi se naprave i druge incizije za instrumente, mada rijetko.

Pregledaju se detaljno svi dijelovi koljena i probnom kukicom ispita njihov integritet. Kada se utvrdi lezija meniskusa sitnim instrumentima (makazice) resecira se oštećeni deo i odstrani. Koljeno se ispere, postave se kožni šavovi i fiksacioni zavoj. Artroskopija omogućava direktnu trodimenzionalnu vizuelizaciju svih dijelova zgloba i dinamičku evaluaciju stanja, pošto se pri pregledu zglob pasivno pokreće u svim pravcima i prikazuju se odnosi koštanih, hrskavičavih i meniskokapsularnih dijelova. Inspekcijom pomoću instrumenata ispituje se čvrstina i stabilnost pojedinih elemenata zgloba, uzima materijal za biohemijsku, mikrobiološku i patohistološku dijagnostiku. Istovremeno se vrše i terapijske procedure: uklanjanje ili sutura rupturiranog meniskusa, vađenje slobodnih zglobnih tijela, hondrektomija i foraža hrskavice, resekcija ligamentarnih i kapsularnih traka (resekcija plika), ligamentoplastika.
 
Indikacije za artroskopiju koljena

1. BOL U KOLJENU

2. POVREDE ILI OBOLJENJA MENISKUSA
Meniskus je hrskavičavi trouglasti dio unutrašnje građe koji ima izuzetno veliki značaj za normalnu funkciju koljena. Nalazi se između dvije kosti i služi kao apsorber mehaničkih pritisaka pri hodu. Osim toga daje i stabilnost zglobu koljena. Manje raskide meniskusa liječimo djelimičnim odstranjenjem - meniscektomijom. Time zadržavamo zdravo, veoma bitno, tkivo menisuska. Kod ranijih otvorenih metoda cio meniskus se vadio napolje, što je kasnije dovodilo do velikog bola i teških oblika artroze koljena. Kod raskida meniskusa blizu pripoja za kapsulu meniskus se ušiva,tako da ga sačuvamo u cjelosti.

3. REKONSTRUKCIJA PREDNJE UKRŠTENE VEZE (LCA-Ligamentum cruciatum anterius)
Prednji ukršteni ligament (LCA,ili ACL prema anglosaksonskom nazivu) je jedan od četiri velika ligamenta u koljenu. Odgovoran je za stabilnost koljenog zgloba. Pacijenti koji imaju raskid prednje ukrštene veze žale se na nestabilnost koljena, osećaj kao da će im koljeno otkazati, "otići u stranu", posebno pri pokretima rotacije i fizičkim aktivnostima. Jedini pravi način liječenja je artroskopska rekonstrukcija pokidane prednje ukrštene veze.

Povrede prednjeg ukrštenog ligamenta koljena nastaju često u sportista ili u saobraćajnim nezgodama, kada je snaga distorzionog mehanizma povrede toliko intenzivna da dolazi do pucanja vlakana ligamenta. Ukoliko se povrede ne liječe ili se neadekvatno liječe, imaju velikog utjecaja na dalji život i nemogućnost profesionalnog ili rekreativnog bavljenja sportom.

4. RESEKCIJA PLIKE
Plika (plica synovialis) je fibrozna traka unutar zgloba koljena koja je zaostatak iz fetalnog razvoja, kada je koljeno bilo podeljeno na segmente. Ako plika smeta pri normalnim pokretima u koljenu, stvara bol i "preskakanje" pri savijanju koljena, to se naziva plica syndrome. Jedini pravi način liječenja, je artroskopska resekcija te plike - malim makazicama se ona resecira i funkcija zgloba je dalje potpuno uredna.

5. NESTABILNOST ČAŠICE (Subluksacija ili luksacija) I LOŠA POZICIJA ČAŠICE (Patella baja I patella alta)
Čašica koljena se nalazi u žlijebu na donjem dijelu natkoljene kosti i klizi po njemu pri pokretima u koljenu. Kod nekih pacijenata, bilo pri povredi bilo spontano, dolazi do njenog iskliznuća iz tog žlijeba i javlja se nepotpuna ili potpuna luksacija. Liječenje je artroskopsko labavljenje ligamenata i kapsule zgloba sa lateralne strane, koja je jača i povlači čašicu napolje - luksira je.

6. LIJEČENJE OŠTEĆENJA HRSKAVICE (Chondromalatio, osteochondritis)
Hrskavica ima značajnu ulogu u zglobu koljena. Njeno oštećenje (bolest ili češće povreda) dovodi do jakog bola i onemogućava normalno funkcionisanje. Liječi se sa tzv. mikrofrakturama, posebnim instrumentom se naprave minimalni ubodi u mjesta oštećenja hrksavice tako da bi se time stimulisao organizam da pojača cirkulaciju i pomaže zarastanju defekta hrskavice.

KOMPLIKACIJE ARTROSKOPSKE HIRURGIJE KOLJENA
Komplikacije artroskopske hirurgije koljena uključuju infekciju, otok, trombozu krvnih sudova noge. Ove komplikacije su izuzetno rijetke (manje od 1% ) tako da se artroskopska hirurgija koljena smatra za izuzetno sigurnu i bezbjednu metodu, tzv.operacija niskog rizika. Ipak, moramo misliti i na te mogućnosti i na vrijeme ih prevenirati.

Rizici:

Rizici od anestezije:
Alergijske reakcije na lijekove
Problemi sa anestezijom kao i kod svih drugih operacija
Rizici od operacije:
Krvarenje
Infekcija

Dodatni rizici za ovu operaciju su:
Krvarenje u zglob koljena
Oštećenja hrskavice, menskusa ili ligamenata koljena
Krvni ugrušak u nozi
Povrede krvnih sudova ili nerava
Infekcija zgloba koljena
Ukočenost koljena (kontraktura)

Prijeoperativna priprema:

Pacijent je obavezan da upozna ortopeda i anesteziologa sa historijom svojih bolesti (ako ih ima), alergijama i drugim stvarima bitnim za liječenje. Pijreoperativno se uzima kompletna krvna slika i urin uz zaključak, dozvolu, kardiologa i anesteziologa za operativno liječenje, anesteziju.

Postoperativni oporavak:

Potpuni oporavak poslije operacije zavisi o vrsti bolesti ili povredi, koja je liječena.     Oporavak poslije manjih problema (meniscus, Bakerova cista, slobodno zglobno tijelo, manje oštećenje hrskavice) je jako brz, za 7-10 dana je povratak poslu i fizičkim aktivnostima. Operacije koje obuhvataju rekonstrukciju ili reparaciju struktura koljenog zgloba mogu zahijtevati hod uz pomoć štaka, period rehabilitacije, tako da tu oporavak potpuni može trajati i nekoliko mjeseci (ACL, PCL, sutura meniskusa, transfer hrskavice).

GDJE SMO?

Adresa
Slatinska 11, 78000 Banja Luka
Telefon/Fax
+387 51 348 444
+387 51 348 453